Ovo su najgori dodaci hrani koji vam najviše štete i prouzrokuju rak

0
12

Uz akrilamid, toksičnu, kancerogenu kemikaliju koja nastaje nakon prženja ili pečenja hrane, u našoj svakodnevnoj hrani su i drugi dodaci koji su jednako opasni. Provjerite koji su…

Ako želite ostati zdravi, vodite računa o tome što jedete i obavezno čitajte deklaracije na prehrambenim proizvodima, upozorava Mike Adams, autor portala „Čuvari zdravlja“.  Današnja hrana često se održava svježom ili boja kancerogenim aditivima. Ozbiljniji pogled na sastav proizvoda otkriva uzročnike dijabetesa, bolesti srca i niza drugih zdravstvenih problema te vode do značajnih troškova u javnom zdravstvenom sustavu.  Stoga evo kratkog popisa onoga što bi u deklaracijama trebalo izbjegavati.

Akrilamid – toksična, kancerogena kemikalija koja se stvara u hrani izloženoj visokim temperaturama (kod pečenja ili prženja).  Ima ga u svemu, od krušnih mrvica do čipsa. Nije prepoznat kao toksičan, pa se ne mora označiti na deklaraciji.

Aspartam – kemijski proizvedeni zaslađivač koji izaziva neurološki poremećaj, napade vrtoglavice, dvostruke slike i migrene

Autolizirani proteini – visokoobrađeni oblik proteina koji se koristi kao pojačivač okusa

BPA – verzija hormona koja se može pronaći u svim proizvodima pakiranim u plastiku, izaziva rak, neplodnost i hormonalni disbalans. Može potaknuti rast muških grudi.

Kazein – mliječni protein, često se koristi u proizvodnji sojinog sira kao alternativa kravljem mlijeku. No i on je gotovo izdvojen iz kravljeg mlijeka.

Kukuruzni sirup – zaslađivač od kukuruznog škroba, radi se od genetski modificiranog kukuruza.

Boje za hranu – povezuju se s hiperaktivnošću u djece, gotovo sve boje dobivaju se kao derivati petroleja, a u mnoge se dodaje i aluminij.

Genetski modificirani sastojci – nisu izlistani na deklaracijama jer industrija GMO-a ne želi da potrošači znaju koji proizvodi sadrže takve sastojke. Gotovo sav konvencionalno proizveden kukuruz, soja i pamuk su GMO. Povezuju se s neplodnošću, može izazvati rast bakterija i pesticida u ljudskom crijevu.

Kukuruzni sirup s fruktozom – visokoobrađeni tekući zaslađivač koji je često zatrovan živom. Povezuje se sa dijabetesom, gojaznošću, poremećajima raspoloženja.

Homogenizirano mlijeko – masti u mlijeku obrađuju se u manje molekule kako bi mlijeko ostalo tekuće (da se mast ne odvaja), povezuje se s bolestima srca i alergijom na mlijeko.

Hidroklorid – ima ga raznih vrsta, to su kemijski proizvedeni oblici vitamina B koji se dodaju kako bi proizvod imao više vitamina. Gotovo da i nemaju nutritivnu vrijednost i loši su za organizam.

Hidrolizirani proteini povrća – visokoobrađeni proteini, najčešće sojini, koji se koriste kao pojačivači okusa.

Djelomično hidrogenizirana ulja – ulja katalizirana da bi ostala stabilna na sobnoj temperaturi, što značajno povećava rizik začepljenja arterija. Može izazvati i visoki krvni pritisak.

Fosforna kiselina – kiselina koja se koristi u sokovima da budu ‘škakljivi’. No, fosforna kiselina može izgristi nokte, a koristi se i za nagrizanje stijena u kamenolomima.

Propilen glikol – tekućina koja se koristi u autoindustriji, ali i kao sastojak za umjetne borovnice koje možete vidjeti u muffinima s borovnicama, na primjer.

Natrij (sol) – proizvedena bijela sol. Nutricionisti je nazivaju ‘mrtva sol’, zbog negativnog utjecaja koji ima na organizam. Čista morska sol. Ili himalajska sol, pak, može prevenirati određene bolesti, kao što su rak, dijabetes i neke infekcije, jer sadrži selen, krom i cink.

Natrijev nitrit – kancerogeni crvena kemikalija kojom se dodaje boja slanini, mesu, hot-dogu, kobasicama,  šunki i gotovo svim prerađevinama. Otrov koji može biti uzrok teško izlječivih vrsta raka kod djece.

Protein soje – nalazi se u brojnim ‘proteinskim pločicama koje koriste body builderi, a proizvodi se od genetski modificirane soje, u kemijskim spojevima koji doslovno mogu eksplodirati.

Sukraloza – umjetni zaslađivač koji se prodaje pod nazivom Splenda, sadrži molekule klora. Istraživači su zaključili da su zaslađivači uzrok debljanja nacija u moderno vrijeme.

Šećer – za vrijeme obrade šećerne trske uništavaju se gotovo svi minerali i vitamini, a sirup koji se u proizvodnji odbacuje (tzv. crna melasa) koristi se kao hrana na životinjskim farmama, kao nutritivno vrlo vrijedan dodatak hrani. Zanimljivo je da ono što je zdravo za životinje nije prepoznato kao zdravo za ljude. Šećer uzrokuje dijabetes, gojaznost, poremećaje raspoloženja.

Proteini povrća – obično se proizvodi od sojinog proteina od genetski modificirane soje. Koriste se u vegetarijanskoj prehrani, kao što su vegetarijanski burgeri.

Ekstrakt kvasca –  skriveni oblik pojačivača okusa (MSG) koji se može naći u bezbroj proizvoda, od juha do grickalica.

 

Izvor:24sata.hr

Odgovori